Nakon niza pitanja i nekih naših ranijih odgovora oko mogućnosti legalizacije zgrade sa otvorom i/ili istakom na međi stiglo je sada i službeno tumačenje Ministarstva koje dozvoljava dosta fleksibilnosti po pitanju navedene odredbe, a što danas ukratko objavljujemo.
Konkretno, Zakon o postupanju ne dopušta ozakonjenje dok postoje otvori i istaci na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade, a sve u svrhu da se ne onemogući prislanjanje nove zgrade na ozakonjenu zgradu.
Nakon objašnjenja Ministarstva zaključci su sljedeći:
– podrazumijeva se da je otvor ili istak uvijek moguć ako susjedna čestica nije građevinska
– ozakonjenje je moguće ako nije planirano građenje zgrade, a planirano je npr. građenje ceste, uređenje terena i sl.,
i na kraju vrlo česta situacija:
–ozakonjenje sa otvorom i/ili istakom je moguće ukoliko je susjedna čestica već izgrađena
Svježe tumačenje, riješilo je i još jednu moguću dvojbu oko pomoćnih objekata, a ta je da pomoćni objekt može biti i na različitoj čestici od one na kojoj se nalazi osnovni legalan objekt, sve dok ispunjava tri uvjeta postavljena za pomoćne objekte (funkcija, kvadratura i katnost).
poštovani,
vezano za tumačenje otvora i istaka na međi, u mom slučaju garaža je napravljena na međi, te ima otvore ( 2 prozora ) na zidu koji je na međi; međa se odnosi na susjednu građevinsku česticu koja je također u mom vlasništvu i radi se o čestici koja je u službi okućnice te je u naravi zelena površina ( okućnica još nije oformljena ). Da li u tom slučaju otvori smiju biti na tom zidu ? postoji li neka mogućnost legalizacije garaže bez zatvaranja otvora ?
unaprijed hvala
Poštovanje gospodine Alen,
Otvori bi se u vašem slučaju trebali moći legalizirati. Naime cilj odredbe je da se vlasnika susjedne čestice ne onemogući da svoju zgradu koju je planirao za građenje prisloni na vašu zgradu i tome smjeru i tom kontekstu bi se odredba trebala tumačiti.
lp
Pozdrav!
Ako sam doboro razumio gornje tumačenje znači da ako je susjed gradio na međi sa zidom svoga stambenog objekta bez otvora , da se može graditi istom mjerom prema njemu i pored njegovog zahtjevanja na gradnju udaljenosti 3 metra od međe?
Da li ovaj zakon regulira i ovaj slučaj Ako sa susjedove obiteljske kuće izgrađene na međi spušten je okomiti oluk koji oborinsku vodu sa njegovog krova prebacuje na moju građevinsku parcelu,šta mi je činiti?
Poštovanje gospodine Medak,
sva buduća građenja su definirana prostornim planom i jedino u skladu sa time se može graditi. Kada se legaliziraju objekti na međi prostorni plan bi trebalo prilagoditi novoj situaciji gdje bi i u duhu urbanizma bilo da se omogući vezanje druge zgrade na tu među, a ne da ostane goli zid na međi. To bi bilo naše shvaćanje i tumačenje prve situacije. Znači sudjelovati u javnoj raspravi prilikom izrade novog prostornog plana.
Za drugu situaciju, tu Zakon o postupanju više nema utjecaja već je takva situacija pokrivena Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima članak 113. koji propisuje: “vlasnik nekretnine je dužan poduzeti sve potrebne mjere da kišnica koja se slijeva sa njegove zgrade ne pada na tuđu nekretninu”.
lp
Obiteljski objekt ( ispod 400 kvadrata)sam izgradio prema lokacijskoj i građevinskoj dozvoli izdanoj 02.07.2007.g. Uredno sam platio sve doprinose.Slijedeće godine sam dogradio garažu (prislonio jednom stranicom koja ima svoje okomite i horizontalne betonske grede ) do od 24 kvadrata visine 2,8 metara. Garaža je izgrađena kao statički samostalan objekt čija dojnja i gornja betonska ploča nisu u razini sa betonskim pločama obiteljske kuće što znači da nije knstrukcijski sastavni dio kuće. Obiteljska kuća mi nije uplanjena u katastarskom planu, a imam dodijeljen kućni broj. Garaža je građena bez ikakvih dokumenata. Što mi je čniti da legaliziram obiteljsku kuću i garažu kao pomoćni objekt?
Pozdrav!
Poštovanje,
ukoliko je kuća imala dozvolu i izvedena je točno po dozvoli ona je legalna bez obzira na stanje u katastru. Garaža se tada legalizira kao pomoćni objekat, a oboje je potrebno naknadno unijeti u katastar i ZK.
lp
Dizajn etc says:
December 3, 2012 at 6:53 pm
Poštovanje,
ukoliko je kuća imala dozvolu i izvedena je točno po dozvoli ona je legalna bez obzira na stanje u katastru. Garaža se tada legalizira kao pomoćni objekat, a oboje je potrebno naknadno unijeti u katastar i ZK.
lp
Pozdrav!
Ako sam Vas dobro shvatio , za kuću sa građevinskom dozvolom ne bih trebao pokrenuti postupak za legalizaciju iako (nisam dovršio fasadu) nema uporabnu dozvolu.Da li moram dovršiti kuću(fasadu) za dobivanje uporabne dozvole ili ići na legalizaciju? Što mi je optimalnije?
Za legalizaciju garaže kao pomoćni objekt mi treba kopija izvoda katastarskog plana čestice na kojoj je glavna građevina (u ovom slučaju obiteljska kuća) , i građevinska dozvola glavnog objekta. Međutim meni na izvodu katastarskog plana čestice nema uplanjene kuće.Još sam dobio tumačenje da mi se garaža tretira kao sastavni dio kuće jer se dodiruje jednim zidom sa stranicom kuće i da bih na nju kao razliku trebao platiti vodno-komunalne doprinose. Molim pojašnjenje.
Hvala!
Dozvola i izgrađenost po dozvoli je dokaz da je kuća izgrađena legalno. Činjenica da nema Uporabnu dozvolu jer nije još za uporabu po nama ne znači da je nelegalna. Za uporabnu dozvolu potrebno je kuću završiti i proći teh. pregled odnosno dobiti završ.izvješće nadz. inžinjera za manje od 400m2.
Ukoliko kuća nije katastarski evidentirana tada je kao i za druge objekte po svemu sudeći adekvatna alternativa geodetski snimak koji bi u tome slučaju svakako trebali napraviti (iako za pomoćne objekte zakon to izričito ne propisuje no situacija se treba nekako prikazati). Osim toga navedeni snimak će naknadno koristiti kao sastavni dio elaborata za upis u katastar.
Za garažu je bitno da se drži na svojim zidovima ili stupovima da bi se mogla smatrati zasebnom zgradom i kao takvom legalizirati. Sve ovo navodimo na temelju vaših osnovnih informacija gdje će jasniju sliku svakako imati vaš arhitekt ili nadležni referent.
lp
Poštovani,zanima me mogućnost ozakonjenja objekta, ukoliko taj objekt svojim malim dijelom (cca 1 m) ulazi u česticu do čestice na kojoj je objekt sagrađen.
Naime,ta druga čestica je nastala kao rezultat nove izmjere i široka je 2x5m te dužine oko 30 m, cca 100 m2, i sada pripada općini kao vlasniku.
Novom izmjerom utvrđeno je da je ta druga čestica ustvari višak od prijašnje, jedinstvene čestice.
Ta manja čestica se nalazi unutar zida koji dijeli čestice po staroj izmjeri, te se prije gradnje nije ni znalo da ona postoji.
Da li je problem legalizirati objekt, ako ja tu česticu koja je sad u vlasništvu općine planiram pripojiti jer je ionako uzurpiram više od 20 godina?
Hvala i lijep pozdrav,
Marin!
Poštovanje gospodine Marin,
svakako je moguće ozakoniti objekt na dvije čestice no nije ga nakon toga moguće upisati na dvije čestice. Što znači da će se trebati raditi parcelacija tj da se poveća vaša čestica. Dakle sva pitanja bilo oko vlasništva i/ili formiranja čestica rješavaju se tek nakon legalizacije.
lp
Dobar dan!
Zanima me jedan detalj:
– da li je po starom zakonu bilo moguće legalizirati nekretninu sa otvorom na međi? Imam otvor na međi, a susjedna je čestica izgrađena. Moji otvori nisu ni blizu susjedovog objekta. Referentica me želi natjerati da legaliziram po starom zakonu što će me stajati mnogo više nego da legaliziram po novom zakonu.
– da li su referenti dužni držati se naputaka Ministarstva (konkretno, ovog o ozakonjenju sa otvorom i/ili istakom ukoliko je susjedna čestica već izgrađena).
Sa štovanjem,
Robert
Poštovanje gospodine Robert,
obzirom da predmet koji je predan još po starom zakonu nije završen prije nego je novi stupio na snagu vi imate pravo birati po kojem će se zakonu predmet završiti.
Obzirom da je Ministarstvo donijelo Zakon a s kojim se želi postići određeni cilj, tumačenja Ministarstva su svakako mjerodavna i na njih se uvijek možete pozvati.
lijepi pozdrav
Poštovani,
imam pitanje vezano za izračun vodnog doprinosa.
Naime,čestica na kojoj se nalazi objekt sa urednom građevinskom dozvolom do danas nije dobio mogućnost priključka na vodovodnu mrežu, već je spojen na sekundarno mjerilo kod prvog susjeda.
Takvih primjera ima dosta, tako da ovaj nije usamljen.
I sad pošto je na postojeći objekt nadograđen dio koji treba legalizirati, kako će se i na koju osnovu obračunati vodni doprinos kad tom objektu to nije omogućeno zbog nemara jedinice lokalne samoprave??
Unaprijed zahvalan na odgovoru,
Marin
Poštovani.
nisam dobio nikakav odgovor na postavljeno pitanje,ne znam da li niste htjeli odgovoriti, ili niste znali odgovor,međutim bilo bi korektno nešto i napisati.
pozdrav
Postovani imam jedno pitanje, rjesenje po izvdenom stanju upravo je u zavrsetku, gdjadjevina se nalazi na otoku Viru, moje pitanje je htjela sam u dvoristu da napravim jedan gril sa mjestom za sjedenje ali kao stabilnu trajnu gradjevinu tj. od betona otvorenog tipa npr. sa 4 betonska stuba i ev. krovom, gdje se informirati da li je za ovakvu vrstu gradjevine potrebna dozvola i ko to izdaje, kao i jos jedno pitanje htjela sam postojeci gril u sklopu zgrade da strusim i na istom mjestu napravim zid kao zastitu od susjeda, napominjem da zgrada je udaljena od svakog susjeda vise od 3 metra kao i od glavne ceste 6 metara, radjena je po svim gradjevinskim normama. Gdje i koga upitati i izhodovati potrebnu dokumentaciju. Hvala
Postoji izvjestan broj građevinskih zahvata za koje nije potrebna dozvola, a oni se mogu naći u Pravilniku o jednostavnim građevinama.
Poštovani, imam nekoliko pitanja obzirom da za svako dobivam drukčije odgovore.Na parceli koja ima stambeni objekt do 400m2 legalno izgrađen još 70-tih sa urednim papirima postoje još dva objekta koja treba legalizirati jedan objekt je stambeni i drži se jednim zidom za stambenu jedinicu sa urednim papirima i ima nekih 50-60m2, a drugi je pomoćna zgrada koja je ljetna kuhinja, toalet i ostava i koja nema više od 50m2. Zanima me plaćanje vodnog i komunalnog doprinosa za obje zgrade koje treba legalizirati i sva ostala davanja koja su potrebna za obje zgrade pojedinačno, dokumentaciju koju treba predati. Takodjer na ljetnoj kuhinji koja se dva zida nalazi na međama sa već izgrađenim objektima(uz pristanak susjeda) na jednom smo zidu napravi otvore koji se ne mogu otvarati te su ostakljeni staklenim ciglama (uz pristanak susjeda) da li bi to mogao biti problem oko legalizacije.
lp
Hvala
Poštovanje Meli,
Za pomoćni objekt plaća se samo iznos od 500kn bez komunalnog i vodnog doprinosa. Za sve ostalo plaća se naknada, komunalni i vodni doprinos prema nezakonitim kubicima. Za pomoćne objekte prilaže se kao što je opisano pod http://www.legalizacijagradnje.com/legalizacija-pomocnog-objekta/
za objekte do 100m2: http://www.legalizacijagradnje.com/legalizacija-objekta-ispod-100m%C2%B2/
Otvor na međi nije prepreka i može ostati ako se ne drugoj čestici trenutno ne planira gradnja zgrade (kuće, garaže i sl).
lp
Postovani
Imam gradjevinski objekt koji je u izgradnji i koji ima gradjevinsku dozvolu i za koji je placen vodni doprinos i komunalni doprinos prema nacrtu gradjevinskog, odnosno idejnog projekta. Medjutim prilikom gradnje izasao sam iz gabarita kuce sa balkonom u sirini od 1.5 metra ali sveukupno udaljenoscu vecom od 3m od susjedne parcele. Takodjer umjesto visokog potkrovlja stavio sam cvrstu plocu a i cijelu kucu sam podigao do visine 8.80 jer po dozvoli sam imao mogucnost izgradnje objekta visine 9m.Tu su jos neke izmjene kao npr – unutarnje izmjene prostorija koje nisu u skladu s prvobitnim idejnim projektom. Zanima me – s obzirom da imam dozvolu za objekt visine 9m, kucu sam napravio u gabaritima po idejnom projektu osim balkona koji je izbacen 1.5m – da li u ovom slucaju moram podnijeti zahtjev za legalizaciju izmjena do 31.6 i u tom slucaju platiti samo izmjene koje sam izvrsija u odnosu na odobreni gradjevinski, odnosno idejni projekt.
Zahvaljujem.
Poštovanje gospodine Krste,
Obzirom da se nije poštovala dozvola i projekt iz dozvole, potrebno je napraviti novu dokumentaciju koja će prikazati izvedeno stanje i na temelju te dokumentacije vi će te legalizirati odstupanja od dozvole. Naknada se plaća za cijeli volumen objekta obzirom da je u startu odstupljeno od dozvole, dok se doprinosi plaćaju samo za prekoračeni volumen ukoliko ga ima.
lp
Poštovani,šta ako je istak(krov) u tuđoj čestici koja je izgrađena.Konkretno susjedov krov prelazi među cca 70 cm.
Poštovanje,
prelazak dijela zgrade na drugu česticu može se legalizirati no nakon legalizacije susjed može tražiti da se navedeno ukloni ili da ga se kompenzira. Svakako za više detalja pogledati zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (čl.155)
— PITANJA I ODGOVORI ZATVORENI —