Uplaćeni komunalni doprinos ili uplata barem prve njegove rate uvijek je bio jedan od osnovnih uvjeta za dobijanje građevinske dozvole i mogućnost građenja. Po najnovijem zakonu vezanim za legalizaciju bespravne gradnje plaćanje komunalnog doprinosa je i uvjet za ishođenje rješenja o izvedenom stanju koje u konačnici vodi ka legalizaciji.
Namjena doprinosa je sudjelovanje u izgradnji komunalne infrastrukture: javnih površina, cesta, groblja, javne rasvjete i drugo.
Cijena komunalnog doprinosa za ishođenje građevinske dozvole ili za legalizaciju računa se u skladu sa lokacijom (zonom) i obujmom (m³) građevine, a plaća ju investitor odnosno vlasnik građevinske čestice na kojoj se gradi objekt.
Zone komunalnog doprinosa kao i tarife po jedinici volumena objekta određuju gradovi i općine, a objavljuju ih javno u Odlukama o komunalnom doprinosu. Grad Zagreb definira tako četiri zone komunalnog doprinosa, Split ih ima pet dok Zadar na primjer ima tri. Cijene se mogu kretati od vrlo niskih 10kn/m³ u petoj zoni u Sisku do najviših od cca 138 kn/m³ u prvoj zoni u Zagrebu, Splitu ili Dubrovniku. Na plaćanje doprinosa mogu se obraćunati popusti kada se naprimjer radi o plaćanju odjednom ili u skladu sa veličinom i namjenom objekta te prihodovnom cenzusu domaćinstva. Za obročna plaćanja najčešće se veže zatezna kamata, a za ishođenje dozvole ili rješenja za legalizaciju obaveza je uplatiti prvi obrok.
U prilogu se nalazi tablica trenutno važećih cijena komunalnog doprinosa u Gradu Zagrebu, kao i načelni prikaz zona komunalnog doprinosa (sl.br.2). Kuća površine od 150m² ( volumena cca 450m³) u gradu Zagrebu koja se nalazi npr. u trećoj zoni, približnim bi izračunom za navedeni doprinos trebala izdvojiti (bez odgovarajućih popusta) iznos od oko 45.000kn. Komunalni doprinos pojavljuje se tako kao najveći pojedinačni izdatak u postupku legalizacije bespravne gradnje. Orijentacijski iznos komunalnog doprinosa možete izračunati uz pomoć Tablice za izračun komunalnog doprinosa.
[imagebrowser id=2]
Odgovori