Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima redovito podliježe promjenama.
Nakon što je izdan potpuno novi Pravilnik u 2017. sada već imamo prvu izmjenu i dopunu koja je ipak relativno malog obujma i značaja.
Na sljedećoj lokaciji objavili smo pročišćeni tekst pravilnika:
Legalizacija nakon 2011.
Može li se prvo graditi pa potom legalizirati?!
Z
akon o postupanju NN 86/2012 koji je otvorio vrata gotovo svoj bespravnoj gradnji u Hrvatskoj od 1968. do danas, stvorio je kod nekih dojam da se uvijek može prvo graditi, a potom legalizirati.
Spomenuti zakon donesen je da se krene sa sređivanjem stanja u prostoru. Pogotovo u svjetlu ulaska u Europsku Uniju.
Do sada je podneseno preko 800.000 zahtjeva za ozakonjenje nezakonite gradnje i nadogradnje.
Ipak, mimo prostornog plana može se ozakoniti samo ono što je izvedeno do 21.lipnja 2011. (osim iznimno gradnje u nacionalnim parkovima i drugim zonama pod zaštitom).
S obzirom na tradiciju, praksa nezakonite gradnje se nastavila i nakon spomenutog datuma, pa makar i pod uvjetom da se zgrada ne spoji na komunalnu infrastrukturu ili da se doda kat koji “nitko neće vidjeti”.
Kako se može provjeriti što je građeno nakon 2011. (zakonito i nezakonito) i kakve su okolnosti za nezakonite zgrade nakon 2011, možete saznati u svega tri minute našeg sljedećeg videa:
“O gradnji sa i bez građevinske dozvole”.
Za još sličnog sadržaja koji ćemo dalje redovito donositi, svakako se pretplatite na youtube kanal.
Novi Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima
Pravilnik koji definira radove bez dozvole
Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima, je bez dvojbe građevinski zakonski akt koji je do sada najčešće mijenjan. Prethodni Pravilnik izašao je 2014. godine te je svake godine doživljavao izmjene i dopune.
Iako se ove godine išlo na svega nekoliko izmjena i dopuna, MGIPU je izdao kompletan novi pravilnik. Pod brojem NN 112/2017.
Bitnije promjene koje bi se mogle izdvojiti i za koje bi mogao postojati širi interes: odredba da se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu izvoditi radovi na postojećoj zgradi ili građevnoj čestici postojeće zgrade kojima se ugrađuje, odnosno gradi dizalo.
Također je omogućena gradnja nadstrešnice i terasa u razini terena uz postojeću zgradu do 20m2 bez glavnog projekta i građevinske dozvole.
Za sve druge odredbe i novosti donosimo kompletan: Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima 112_2017
Mit br.3 – Upisanost u katastar i gruntovnicu dokaz su zakonitosti nekretnine
Nedavno smo vidjeli jedan slučaj klijenta koji je kupio stan u zgradi koja je upisana u katastar i Zemljišne knjige (gruntovnicu). Nije postojala nikakva zabilježba da nije priložena uporabna dozvola i sl. Činilo se da je sve u redu no zgrada je imala veći broj stanova od broja previđenog dozvolom i stoga je nezakonita. Suvlasnici nisu toga svjesni jer misle da ako je zgrada upisana i da nema zabilježbu da je s njom sve u redu
Na temelju toga snimili smo još jedan video kojim demistificiramo stajalište da je upisom u katastar i gruntovnicu nekretnina čista i zakonita i zašto se ne treba pouzdati samo u podatke ta dva registra.
Mit br. 2 : Za montažne kuće ne treba klasična građevinska dozvola
Nastavljamo s demistifikacijom i u našem drugom prilogu, fokusirali smo se na “montažne” kuće.
O građevinskim dozvolama za montažne kuće, pomoćne i sl. objekte smo već ranije opširno pisali ovdje, a svježi video je samo još jedno objašnjenje teorije montažnih kuća kroz ilustracije i animacije.
Najsvježija pitanja i odgovori