Na često postavljano pitanje kako se tretiraju kuće iz obnove ratom oštećenih kuća i kako se dokazuje njihova legalnost, ukratko ćemo odgovoriti u ovoj objavi.

Navedene kuće smatraju se postojećim građevinama odnosno zgradama koje se izjednačavaju sa zgradama izgrađenima odnosno rekonstruiranima na temelju pravomoćne građevinske dozvole. Bitno je da njihov vlasnik posjeduje:

• projekt prema kojemu ista građena ili snimku postojećeg stanja
• presliku katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situaciju) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici
• odgovarajući dokaz da je građenje, odnosno rekonstrukcija građevine provedena u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo ili Ministarstva kulture (ugovor o obnovi, akt tijela državne vlasti, zapisnik o primopredaji građevine i drugo)

Za navedene kuće ne izdaje se uporabna dozvola.

*Ukoliko je nešto eventualno nadograđivano mimo parametara gore navedenih dokumenata, isto se smatra nezakonitom gradnjom i to je potrebno ozakoniti.

*Nadopuna travanj 2013.
Obzirom na nerijekte okolnosti da je određena dokumentacija za dokazivanje nedostupna Ministarstvo graditeljstva izašlo je svježe sa tumačenjem iz kojeg izdvajamo dio:

Što se tiće prepoznavanja, odnosno dokazivanja statusa navedenih građevina kao postojećih tj. kao zakonito izgradenih građevina (zgrada) u ovom trenutku nije nužno predočenje svih naprijed navedenih dokumenata (projekta prema kojemu je građena: snimke postojećeg stanja-građevine, preslike katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetskog situacijskog nacrta stvarnog stanja) već samo dokumenta iz kojeg je vidljivo da se radi o građevinama koje su obnovljene u sklopu projekta obnove.
Kompletan tekst nalazi se u prilogu: Objasnjenje MGIPU u svezi sa zgradama iz projekta obnove

Lođa je po definiciji zakona vanjski prostor zgrade koji je otvoren sa jednom stranom (koeficijent 0,75), balkon je  vanjski prostor zgrade izvan ravnine pročelja zgrade najčešće izveden kao konzolna ravna ploča (koef. 0,25), dok je terasa ravna površinski obrađena natkrivena ili nenatkrivena površina uz neku zgradu ili na njoj (natkrivena koef 0,5; nenatkrivena koef 0,25).

Zatvaranjem tih prostora mijenjaju se njihova svojstva i kada se navedena rekonstrukcija izvodi bez odgovarajuće dozvole riječ je o nezakonitoj gradnji.

Postupak legalizacije rekonstrukcije navedenih cjelina vodi se prema veličini odnosno kategoriji zgrade unutar koje se rekonstrukcija izvela. Drugim riječima ukoliko je balkon ili terasa pretvorena u stambeni prostor  u zgradi od npr. preko  400m² potrebno je tada napraviti dokumentaciju u skladu sa zahtjevima za Zahtjevnu zgradu što znači da je osim izrade arhitektonskih snimki potrebna izjava o ispunjenju bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, te u iznimnim slučajevima geodetski snimak.
Legalizacija se može napraviti parcijalno samo za jedan stan odnosno funkcionalnu cjelinu koja se treba prikazati detaljno u kontekstu same zgrade u kojoj se nalazi ili se kao što je preporučljivo legalizacija može napraviti za cijelu zgradu  sa svim promjenama koje su se na njoj dogodile.

Vezano za mogućnost legalizacije raznih zahvata na lođama i balkonima svakako bi izdvojili sljedeći stav Ministarstva graditeljstva:
“Lođa odnosno balkon koji je ostakljen ili na neki drugi način zatvoren a da je pri tome zadržao funkciju balkona odnosno lođe ne ozakonjuje se.  Navedeni čin može biti u suprotnosti s konzervatorskim pravilima u slučaju da je zgrada pod zaštitom a može izazvati i spor radi zaštite autorskih prava projektanta fasade što se može procesuirati primjenom zakona koji reguliraju navedena dva područja. Lođa odnosno balkon koji su zatvaranjem izgubili prvobitnu funkciju, na kojima je djelomično ili u potpunosti uklonjen zid zgrade i izvršeni drugi zahvati radi promjene namjene podliježu obvezi ozakonjenja.“

Za još detaljnije pojašnjenje mogućnosti i samog postupka ozakonjenja navedenih rekonstrukcija svakako donosimo do sada objavljene odgovore Ministarstva graditeljstva

Obzirom da se balkoni najčešće legaliziraju na zahtjevnim objektima (iznad 400m2) potrebno je osim detaljnog prikaza cijele stambene jedinice, raditi i statiku.
Poželjno je da se prije pokretanja postupka dođe do građevinske dozvole za zgradu i pripadajućeg joj projekta, koji se nalaze u odjelima za graditeljstvo Općina
(Zagreb- Trg Stjepana Radića 1 ili gradski arhiv-za zgrade starijeg datuma).

[color-box]Ova objava dobila je i svoj nastavak koji možete pročitati pod Legalizacija balkona, lođa, terasa 2.dio[/color-box]

Nakon niza pitanja  i nekih naših ranijih odgovora  oko mogućnosti legalizacije zgrade sa otvorom i/ili istakom na međi stiglo je sada i službeno tumačenje Ministarstva koje dozvoljava dosta fleksibilnosti po pitanju navedene odredbe, a što danas ukratko objavljujemo.
Konkretno, Zakon o postupanju ne dopušta ozakonjenje dok postoje otvori i istaci na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade, a sve u svrhu da se ne onemogući prislanjanje nove zgrade na ozakonjenu zgradu.
Nakon objašnjenja Ministarstva zaključci su sljedeći:
– podrazumijeva se da je otvor ili istak uvijek moguć ako susjedna čestica nije građevinska
– ozakonjenje je moguće ako nije planirano građenje zgrade, a planirano je npr. građenje ceste, uređenje terena i sl.,
i na kraju vrlo česta situacija:
–ozakonjenje sa otvorom i/ili istakom je moguće ukoliko je susjedna čestica već izgrađena

Svježe tumačenje, riješilo je i još jednu moguću dvojbu oko pomoćnih objekata, a ta je da pomoćni objekt može biti i na različitoj čestici od one na kojoj se nalazi osnovni legalan objekt, sve dok ispunjava tri uvjeta postavljena za pomoćne objekte (funkcija, kvadratura i katnost).