Nakon ranije dvije objave: legalizacija i česta pitanja 1. dio, a zatim 2.dio, trenutak je da se odgovori na još jedno prilično važno i često pitanje;
Pitanje: Živim u zgradi preko 400m2 sa desetak stanova koja je izgrađena prije desetak godina, te je zgrada uknjižena i etažirana. Naime trenutno sam u fazi prodaje stana, kupac želi ishoditi kredit no ne može jer zgrada nema Uporabnu dozvolu.
Što mi je činiti da se skine ta zabilježba i ako krenem u legalizaciju mogu li to napraviti samo za svoj stan, jer drugi stanari nisu zainteresirani i smatraju da je sve u redu pošto su vlasnički upisani?
Odgovor: Zgrada iznad 400m2, relativno novijeg datuma koja nema Uporabnu dozvolu po svemu sudeći nije prošla tehnički pregled za dobijanje Uporabne dozvole. Najčešći razlog je taj da na žalost nije rađena po dozvoli, pa tehničkom pregledu nija bila ni podvrgnuta jer ga ne bi mogla niti zadovoljiti.
Uglavnom u većini slučajeva radi se: bilo o prekoračenju broja stanova, prekoračenju dopuštene kvadrature (volumena) ili oboje istovremeno.
Objekt je u tome slučaju nezakonit, za što banke danas više ne daju kredite ili mogućnost stavljanja pod hipoteku.
Navedeno bi bilo potrebno i poželjno ozakoniti po aktualnom zakonu i taj način ukloniti negativnu zabilježbu.
Svakako u postupak treba ići cijela zgrada kao cjelina, što bi svima trebalo biti u interesu, jer će se u određenom trenutku i drugi vlasnici naći u situaciji da sa svojim stanom neće moći normalno gospodariti, a Zakon je kako stvari stoje ograničenog trajanja.
Troškovi komunalnog i vodnog doprinosa plaćaju se isključivo za prekoračeni volumen (ukoliko postoji), dok se Naknada za legalizaciju plaća za volumen cijele zgrade (obzirom da je dozvola bila u startu prekršena).
Prema Zakonu o postupanju navedene troškove snose suvlasnici prema veličini svojih udjela u zgradi, što se uvijek može platiti i iz pričuve, kao i izrada nove tehničke dokumentacije što je pak prvi korak u postupku legalizacije objekta.
Za ovaj i slične slučajeve važno je svakako još jednom napomenuti da dokaz legalnosti objekta nije upisanost u katastar i zemljišne knjige već činjenica da objekt ima odgovarajuću dozvolu za građenje i da je izveden točno po toj dozvoli.
*Odgovornost za odstupanje od dozvole svakako snosi investitor, no problem je na žalost prepušten sadašnjim vlasnicima.
Budući ne znam gdje bi drugo pitao, pitanje postavljam ovdje. :) Naime, susjed mi posjeduje staru kuću na selu, 100% građenu i prije Drugog svjetskog rata, a kamoli ne prije 1968. Međutim, u katastru je ucrtan tek jedan dio te kuće, očito krađen još početkom 20 st., dok drugi, iako isto prastar, nije. Naravn, kastastar tvrdi kako oni ne posjeduju nikakve karte, čak ni onu vojnu iz 60-ih (unatoč suprotnoj činjenici koju je dotični pribavio iz drugog izvora – dakle, neprofesionalnost i nonšalantnost katastra). No, ostavimo navedeno postrani.
Kakogod, dotični je odlučio platiti geodeta, arhitekta, vještaka i sve što ide uz to. Međutim, ispostavila mu se jedna ogromna prepreka – na njegovo dvorište, kao i praktički pola sela, u zemljišniku su upisane hrvatske šume, iako tu šume nema već 100 godina. A sve zahvaljujući Mateši koji je tamo 1999. prebacio tisuće kvadrata državnog zemljišta na Hrvatske šume. I naravno, faktički njegovo zemljište na kome je kuća, on ne može prebaciti na sebe u zemljišniku, pa bi tako i nakon ucrtavanja neucrtanog dijela zgrade praktički vlasnikom iste postale Hrvatske šume. Kako to riješiti (ako ikako)?
Poštovanje,
sve izgrađeno prije 1968. mora se nekako i argumentirati (dokazati). Otprilike kako je opisano pod: http://www.legalizacijagradnje.com/kuca-izgradena-prije-1968/
Sva pitanja vlasništva bez obzira na koga se zemljište vodi mogu se rješavati tek nakon što se objekt legalizira. Legalizacijom objekta ne postaje se automatski vlasnik zemljišta.
lp
Slična situacija. Naknadno je u podrumu “osvanuo” jedan stan od 40 m2 kojeg nema u građevnoj doz od 2003. Zgrada je ostala u gabaritima.Neznamo kada se pojavio jer smo svi drugokupci( radi se o maloj zgradi), a investitor neće s nikim komunicirati. Sada bi htjeli legalizirati taj stančić jer cijela zgrada nema uporabnu. Provjerili smo ali ne postoji nikakav dodatak građ dozvoli gdje bi se on vidio. Šta nam je činiti? Kolika će biti naknada za zadrž zgrade, da li se računa samo za taj stan? A komunalni doprinos, da li će platiti samo vlasnik tog stana?Da li se komunalni doprinos plaća kao za podrum ( cca 70% kubature stana je ukopano, grad Zagreb) ili se množi s nekim koeficijentom koji umanjuje komunalni dop za podrum? Koliki obim tehničke dokumentacije treba: iscrtavanje svih stanova ili samo spomenutog
Poštovanje,
Da bi se skinula negativna zabilježba, potrebno je uskladiti tehničku dokumentaciju sa izvedenim stanjem i navedeno tako legalizirati. Tehnička dokumentacija bi se radila za cijelu zgradu gdje bi se svakako morao prikazati taj stan i eventualno neke druge nadogradnje ukoliko postoje. Naknada za legalizaciju bi se plaćala za cijelu zgradu obzirom da je zgrada čini se već u startu izvedena mimo parametara dozvole. Komunalni i vodni doprinos se računaju za puni volumen stana, a trošak istog snosi vlasnik tog nelegalnog dijela te eventualno drugi ako su nešto nadograđivali, a sve prema veličini vlasničkog udjela u zgradi. Bitno je također da se riješi i trošak izrade teh. dokumentacije iako način raspodjele tog troška nije zakonski definiran, no niti jedan ured neće krenuti u postupak mimo tog dijela.
lp
pozdrav! moje pitanje glasi ako je lođa sastavni dio stana od 64 kvadrata i mi smo je zatvorili da dobijemo na prostoru,odnosno nemamo više baalkonski otvor,da li i to treba legalizirat?.nismo ništa nadodavali samo smo stavili pvc zatvore .
Poštovanje gospođo Višnja,
ukoliko je lođa zatvorena sa svih strana tada više nije lođa već zatvoreni prostor koji je povećao volumen objekta, što između ostalog daje i veću vrijednost. Ukoliko je zatvaranje rađeno bez dozvole treba se legalizirati. Obzirom na veliki broj upita na tu temu u našoj sljedećoj objavi na portalu dati ćemo malo opširniji odgovor.
lp
zahvaljujem na odgovoru.lođa je već u otkupu uračunata u ukupnu površinu stana to je bio prostor koji je izgledao kao udubljenje na zgradi sa ogradom.na mjesto ograde smo stavili fasadu a na gornji dio pvc zatvor izvana sada izgleda kao da je to oduvijek tako bilo.mala je zgrada sa 4 stana u katastru upisana ukupne površine 185 m2.svakako ću se raspitati kod upravitelja i u općini.
Poštovani,
na parceli od 600m2 su 3 objekta. Obiteljska kuća P+Pk(nadozid veći od 150 cm), drvena montažna kuća (45m2), te pomoćni objekt od 23m2 u funkciji šupe. Svi objekti su upisani i ucrtani u katastar. Kako kategorizirati te objekte, te provesti postupak legalizacije, postupno ili zajedno?
Lijepi pozdrav,
Ivana
Poštovanje gđo Ivana,
Svi objekti se objedinjuju u jednom predmetu, no svaki je zgrada i kategorija za sebe te se shodno tome za njih izrađuje dokumentacija prema kategoriji.
lp
Poštovani,
želim legalizirati dvorišnu zgradu površine 34 m2. Pod istim krovom je otvorena terasa površine 18 m2.
Množi li se i u ovom slučaju površina terase s 0.5?
Ako ne, onda mi zgrada prelazi 50 m2 :-(
Kuća ima uvjerenje za uporabu.
Zahvaljujem unaprijed.
Poštovanje gospodine Željko,
nenatkrivena terasa se računa u koeficijentu 0,25, a natkrivena 0,5 površine.
lp
Ovako,tajnik sam nogometnog kluba koji se natjeće u županijskoj ligi,imam pitanje u vezi sportskog objekta,naime imamo nogometno igralište s pratećom zgradom koji treba legalizirati,pitanje glasi da li se vodni doprinos plaća na igralište,na njegovu površinu 100×65 m ili samo za zgradu koju treba legalizirati?
Poštovanje gospodine Davor,
zanimljiva situacija za legalizaciju no obzirom da ste pitali samo za obračun vodnog doprinosa, konkretno: za zgrade se isti plaća prema volumenu, dok se za građevine koje nemaju volumen vodni doprinos računa prema površini.
Igralište tu ulazi u kategoriju “Druge otvorene građevine”, gdje su cijene: zona A: 13,10kn, B: 7,85kn, C: 2,60kn po m2.
lp
Poštovani,
Na parceli je postojala stara kuća građena prije 1968. godine za koju postoji evidencija u katastru i podaci o vremenu građenja. Ta stara kuća tlocrtne površine cca 6x8m srušena je 80-ih godina i na istom mjestu bez dozvole izgrađena nova tlocrtne površine 11x9m.
Zanima me može li se u postupku legalizacije volumen stare srušene kuće odbiti u obračunu komunalnog doprinosa i na koji način se utvrđuje volumen takve srušene kuće.
pozdrav
Poštovanje gospodine Josip,
svakako bi trebalo uzeti u obzir činjenicu da je tu već bio legalan objekt na temelju kojeg je napravljena rekonstrukcija, što znači da se na osnovuu toga umanjuje i veličina nelegalnog dijela te posljedično plaćanja komunalnog, vodnog doprinosa i naknade za legalizaciju. Razliku volumena će trebati prikazati vaš arhitekt u samoj arhitektosnkoj snimci na temelju Uvjerenja iz ’68 i drugih odgovarajućih dokaza.
lp
Poštovani,
Imam objekt od 240 kvadrata koji je upisan u katastar i gruntovnicu, ali nije legalizirana. Kuća je građena 1970. (garaža) i 1991. (stambeni dio sa terasom koja je u navedenoj kvadraturi). Zanima me kolika bi cijena bila komunalne naknade za taj objekt i dali se mogući popusti iz čl. 12. Odluke o komunalnom doprinosu odnose i na moj slučaj budući da prosjek po članu mog kućanstva iznosi 1600,00 kn.
Unaprijed zahvaljujem
Poštovanje gospođo Antonija,
sve možete sami informativno izračunati na našem portalu.
Komunalni doprinos i mogući popusti za grad Zagreb opisani su u samoj odluci također na stranici izračuna http://www.legalizacijagradnje.com/izracun-komunalnog-doprinosa/
precizne podatke imati će te tek kad arhitekt napravi tehničku dokumentaciju i dođe do točnih parametara (volumena) objekta
lp
Komplimenti za vašu stranicu, stvarno je ugodno iznenađenje da netko iz struke odgovara na pitanja.
Evo ja pokušavam po trećem zakonu legalizirati nadogradnju (ovaj zadnji mi je djelovao stvarno provediv, ali…)
Na jednoj čestici i u suvlasništvu nalaze si dvojni objekt (moja definicija) s dvije funkcionalno potpuno odvojene cjeline(ulazi, priključci, septičke,garaže i sl.)
Objekt ima pravomoćno rješenje o uvjetima uređenja prostora iz 82. godine u kojem se odobrava izgradnja dvojne kuće za odmor, imamo i zaključak o utvrđivanju urbanističkih uvjeta građenja iz 81. godine gdje piše samostojeći objekt, te dva projekta iz 79.- svatko od suvlasnika svoj.
Mi smo malo izašli nadogradnjom iz gabarita, a susjed dosta. Sve to nije sporno, želimo svaki nadograđeni metar platiti. Podnijeli smo dva zahtjeva za legalizaciju i dva arhitektonska snimka. Iz ureda za urbanizam su izašli na očevid i rekli da podnesemo novi zahtjev zajedno i jedan arhitektonski snimak, jer to nisu dvije zgrade, poslije možemo etažirati ili da sagradimo još jedan zid ?!?
Pitanja:
1.Da li dvije zgrade mogu imati jedan zajednički zid? Ima šanse da su u prizemlju dva zida, a na katu jedan između nas i susjeda. Kakva je to onda zgrada dvojna ili samostojeća? Blizu sam toga da srušimo komad tog zida i vidimo..
2. U županiji gdje se nalazi ta vikendica naplaćuju 300 kn za očevid naterenu, što smo platili i mi i susjedi. Da li se to još negdje naplaćuje?
Hvala na strpljenju
Poštovanje gospođo Marijana,
hvala vama na lijepim riječima, biti će to poticaj da budemo još bolji.
Vezano za pitanja
1- dosta je već bilo pitanja na tu temu kako kod pomoćnih tako i kod dvojnih objekata. Naime uglavnom je odgovor da zgrada da bi bila zgrada mora imati karakteristike samostalne konstruktivne cjeline. Slikovito bi se odgovor mogao naći u pretpostavci što bi se dogodilo da se jedna cjelina odvoji od druge. Da li bi se druga srušila ili ostala bez zida sa vanjske strane?! Dakle ako bi se odvajanjem jedne cjeline sačuvala druga tada se može govoriti o dvije zgrade.
2- očevid je sastavni dio redovnog posla referenta kao i između ostalog pregled dokumenata za što se ne plaćaju dodatne pristojbe već je pokriven redovnom plaćom koja se između ostalog financira i iz same naknade za legalizaciju koju će te platiti pred kraj postupka. 20% naknade ide upravo u svrhu financiranja odjela za graditeljstvo koje izdaje rješenje.
lp
Poštovani,
da li je potrebno legalizirati terasu površine 15 m2 ,koja je izgrađena pored legalno izgrađene zgrade, ispod koje se nalazi podrum visine 2m koji ima zapreminu 27 m3 što odgovara veličini septičke jame koja je predviđena glavnim projektom i za koju prema pravilniku o jednostavnim objektima nije potrebna posebna dozvola?
hvala
LP
Poštovanje,
ukoliko navedena terasa i podrum kao takav nisu jasno definirani dozvolom potrebno ih je legalizirati.
lp
Poštovani, imam kuču 8×8 m na selu ( po izraćunu više od 400 m/3),građena 1980g.ima građevinsku dozvolu,ali nije ucrtana. Naknadno je 2008g.dograđena terasa od 30 m/2. Koji je postupak i šta napraviti da se ta terasa legalizira.
LP
Poštovanje g. Mario,
potrebno je napraviti teh. dokumentaciju prema kategoriji objekta koja se određuje u skladu sa ukupnom brutto površinom. Dio po dozvoli + nadogradnja. Kod vas bi se moglo raditi o jednostavnom objektu do 100m2.
lp
Postovani,
Imam izgraden objekat novijeg datuma, sa uporabnom dozvolom.Uz objekat ( prije ishodenja uporabne dozvole) bila je izgradena terasa bez krova, i prozora dim.(7,5x3m), kao i pomocni objekat dim.(2,5 x2,0), a
naslonjeni su na glavni objekat.
Poslije sam zatvorio terasu sa staklenim kliznim prozorima, terasu i pomocni objekat sam stavio pod jedan krov, napominjem da nisam izlazio iz gabarita, koji su bili prije ishodenja uporabne dozvole.
Moje pitanje da li trebam nastalu promjenu legalizira? Hvala na odgovoru!
Poštovanje,
po svemu sudeći niste izašli iz tlocrtnih gabarita, ali ste povećali volumen objekta bez dozvole, što svakako treba legalizirati.
lp
Poštovani,posjedujem visokoprizemnicu u kojoj smo tavanski prostor uredili kao stambeni.da li je potrebno izvršiti legalizaciju,ako nismo ništa mijenjali,osim što smo stavili krovne prozore?Trebamo li podnositi bilo kakav zahtjev za legalizaciju istog i što bi morali napraviti?Hvala.
Svakako je navedeno potrebno legalizirati jer ste ipak nešto mijenali. U najmanju ruku ste dobili stan umjesto tavana što nije zanemariva vrijednost, a isto po svemu sudeći nije bilo pokriveno dozvolom.
lp
Poštovani,
treba li se legalizirati nadstrešnica na bunaru,tj. betonski zid oko bunara promjera 1,2m.i visok 1 m. i drvena nadstrešnica na njemu.
ne, ako je manja od 15m2, što čini se da jest slučaj.
lp
Poštovani,
imamo zasebni objekt u dvorištu legalne kuće veličine 32 m2. Na tom mjestu je bila legalna garaža manjih gabarita. Postojeći objekt se koristi kao jednosobni stan. Pitanja:
1. Da li nam pri legalizaciji može pomoći dokumentacija o legalnoj garaži, da se smatra kao njezina nadogradnja? i/ili
2. Da li se naš dvorišni objekt može gledati kao pomoćna zgrada do 50 m2 u funkciji osnovne zgrade koja je već legalna?
Poštovanje gospođo Tatjana,
svakako je potrebno iskoristiti legalnu garažu da se taj dio izuzme od nezakonitog dijela. Obzirom da se radi o stanu, sve upućuje na to da će se morati legalizirati kao jednostavni stambeni objekt obzirom da nije pomoćni: tipa garaža, spremište, drvarnica i sl. Jednako bi bilo da je i za poslovnu namjenu, jer ni tada ne bi mogao biti pomoćni.
lp
imam kucu kuja je radjena 2000 upisana je u katastar ali nema gradjevinsku dozvolu sad kako se ne razumjem u u ovu struku zaniima me komunalni doprinos , posto su na kuci svi prikljucci placeni kao (struja voda ) :
Da li je sad po ovom novom zakonu placam kompletni komunnalni doprinos ?
Najveći dio kuća koje nisu legalne imaju struju i vodu i na njih se plaćaju mjesečne komunalije. Ipak isto ne znači da je za njih plaćen jednokratni komunalni i vodni doprinos koji se podmiruje prije gradnje, za uređenje komunalne infrastrukture, zaštitu od poplava itd. Dakle navedeno je potebno platiti obzirom da dozvola nikada nije ishođena i doprinosi nisu podmireni.
lp
Poštovani, zanima me kako prikazati obujam zgrade u izračunu za komunalni i vodni doprinos kao i za obračun kazne ako je objekt građen prije 68 i za to imam potvrdu.Naime u zgradi je došlo do prenamjene prostora iz gospodarske u stambenu i iz spremišta u stambenu. Volumen se nije povećavao, samo namjena. Zahvaljujem na odgovoru.
Poštovanje,
iako Uvjerenja iz ’68 sadrže samo tlocrtnu površinu a ne katnosti i volumen, isto se može rekonstruirati iz stila gradnje i procjene arhitekta na licu mjesta ili temeljem druge dostupne dokumentacije vezane za zgradu građene prije 1968. Ukoliko nije bilo promjene volumena plaća se samo naknada za legalizaciju.
lp
Poštovani,
Imam kuću koja je izgrađena po građevinskoj dozvoli, ali je naknadno dograđena uz kuću garaža površine 40 m2 (garaža naslonjena na kuću). Kuća nije uplanjena, a mi sad želimo legalizirati garažu. Koji je postupak? Da li znate kako se naplaćuje snimak izvedenog stanja ( za kvadraturu kuće i garaže ili samo za garažu). Unaprijed zahvaljujem,
lp
Poštovanje gospođo Ivana,
ukoliko garaža ima svoja 4 zida tj da ima karakteristike samostalne zgrade bez obzira što je vezana na kuću tada bi se ista mogla legalizirati kao pomoćni objekt Naravno jako je važno da je osnovna kuća legalna što se tijekom očevida redovito provjerava. lp
Postovani gospodine,
Odabrali smo stan u Istri,zgrada je napravljena 2003,kako sam obavjestena ” etaziranje je u toku”,kad sam provjerila teretovnicu,prakticno ni jedan od stanara(15 stambenih jedinica) nema ociscenu situacija,rijecnik je suvise profesionalan da bih razumjela o cemu se radi,dali odsutnost etaziranja znaci i odsutnost uporabne dozvole?
Prodavac ima uredan vlasnicki list i zgrada izgleda da funkcionise kako treba,ako je etaziranje u toku koliko je potrebno vremena za realizaciju?Koji su uslovi da bi se sve realiziralo,obzirom na to da prodavac dijelo iznenadjen kao i mi,napomena:prodavac i ja imamo evropske pasose i ne zivimo u Hrvatskoj?
Hvala unaprijed,
Poštovanje gospođo Emira,
nepostojanje etažnog elaborata i činjenica da zgrada nije etažirana ne znači da nema Uporabnu dozvolu. Naime za legalnost vaše zgrade bitno je provjeriti ima li Uporabnu dozvolu tj. da je napravljen pregled nadzornog inžinjera kojim se potvrđuje da je zgrada napravljena u skladu sa dozvolom i projektom. Postoje slućajevi gdje su zgrade etažirane a nisu zakonite jer se odstupilo od parametara gradnje. Za vas je za početak najvažnije provjeriti legalnost objekta i iskoristiti postojeći Zakon da se papiri usklade sa izvedenim stanjem ukoliko to nije slučaj. Etažiranje (definiranje vlasničkih i suvlasničkih cjelina) se uvijek može napraviti naknadno.
lp
Poštovani, molim vas da li je potrebno legalizirati drvenu kučicu cca 24 m2 koja služi kao alatnica, a nalazi se na vrtu površine 25o m2, na zasebnoj čestici? Hvala!
lp
Da, i to kao jednostavna zgrada, ako već nije u funkciji osnovog legalnog objekta kada se može provesti i kao pomoćni objekt.
lp
Poštovanje!
Imam kuću, dogradnju, građenu sa građevinskom dozvolom iz 1999., iznad objekta koji također posjeduje građevinsku dozvolu iz 1971., upisanu u zemljišne knjige ali nema uporabnu dozvolu i nije upisana u katastar iako smo 2007. proveli i upisali etažiranje. Objekat je građen do 2002. Bojim se da ću za uporabnu dozvolu trebati priložiti dokumente iz članka 258. Zakona o građenju a firma koja mi je vršila radove više ne postoji i nisam imao nadzornog inžinjera! Što mi je činiti?
Hvala!
POštovanje gospodine Tomislav,
na žalost česti je razlog ne postojanja Uporabne dozvole ili Uvjerenja za uporabu što se isto nije moglo ni dobiti jer se odstupilo od projekta i parametara dozvole. Svakako bi za početak bilo potrebno provjeriti da li je to slučaj i kod vas i ako se potvrdi da je to slučaj, legalizirati odstupanja postojećim Zakonom što vas dovodi u status objekta sa Uporabnom dozvolom. Malo više o Uporabnim dozvolama do vrijeme i ako do nje doći pod naslovom Uporabna dozvola.
lp
Poštovani,
živim u stanu koji je 1983.godine adaptiran iz tavana u stan. Dobivena je suglasnost svih stanara ( koju so oni kad je počela adaptacija osporili ) te suglasnost tadašnjeg SIZ-a stanovanja općine Maksimir. Građevinska dozvola nije izdana. Stan i suglasnost je dobivena na temelju potpisa tadašnjih stanara te projektne dokumenatacije i svih suglasnosti koje su bile potrebne. Vanjski izgled zgrade nije ničim narušen niti je bilo šta nadograđivano. Adaptacija je izvršena prema urbanističkim uvjetima koji su tada dobiveni. Za stan plaćam sve pristojbe koje su potrebne / gradu iznos svih komunalnih naknada, zajedničku pričuvu i ostalo/. Sadašnji stanari osporavaju na sudu izvršenu adaptaciju i ne dozvoljavaju upis vlasništva. Da li je moguće prema ovom zakonu o legalizaciji objekata predati zahtjev i ishoditi građevinsku dozvolu za stan u kojem živim već 27 godina..
Zahvaljujem na odgovoru.
Poštovanje,
navedene radove je svakako moguće legalizirati no ukoliko postoji spor oko vlasništva, npr. u smislu da se radi o zajedničkom prostoru to se legalizacijom neće riješiti i tavan odnosno danas stan bi i dalje bio zajedničko vlasništvo stanara, ukoliko je to kod vas slučaj. Dakle promjena namjene kojoj su prethodili građevinski radovi može se legalizirati no u vlasničkom smislu nema promjena i utjecaja.
lp
Poštovani,
imamo legalno sagrađenu vikendicu na koju smo prije cca. 15 godina nadogradili šupu za alat površine oko 6m2. Vikendica i nadograđena šupa dijele jedan zajednički zid. Da li se šupa legalizira kao pomoćni objekt manji od 50m2 ili nekako drugačije?
hvala na odgovoru!
Poštovanje,
ukoliko se šupa oslanja na svoje zidove ili stupove, a ne na kuću tada se može smatrati kao zasebna zgrada odnosno pomoćni objekt, a ne nadogradnja.
lp
U sječnju 2006.god,kupila sam stan od 64.m2 u Kaštelama u zgradi u kojoj ima 12.stanova.
Postoji građevinska dozvola i elaborat o etažiranju.
Dali smo zahtjev za uporabnu dozvolu,službenik nas je odbio….”sa objašnjenjem da je zgrada pomjerena za 6.metara južno (mi nismo znali) i uputio nas da podnesemo zahtjev za legalizaciju.
Obzirom da je investitor financijski propao,onda preostaje nama da platimo te troškove legalizacije.
Hoćemo li platiti komunalni i vodni doprinos………obzirom da već 5-6.godina živimo u zgradi a imamo svu komunalnu infrastrukturu???
Hvala
Poštovanje,
Da, legalizacija će biti potrebna. Ipak bez obzira što je ste već spojeni na komunalnu infrastukturu komunalni i vodni doprinos potrebno je platiti ako nije bio plaćen. Ukoliko je kod vas sporno samo što je zgrada pomaknuta, tada je moguće da su doprinosi kod ishođenja dozvole već plaćeni za određeni ili cijeli volumen zgrade.
lp
Poštovani, dali mi možete reći dali možda roditelji poginulih branitelja ili hrvi imaju kakav popust pri legalizaciji stambenog objekta hvala na odgovoru
Poštovanje,
popusti za branitelje načelno se daju kod komunalnog doprinosa, a da li postoji takav popust potrebno je provjeriti u Odluci o komunalnom doprinosu vaše Općine.